Zgrada naše ustanove po peti put osvijetljena ružičastom bojom kao znak podrške oboljelima od karcinoma dojke, ali i sa ciljem podizanja svijesti naših sugrađana o značaju prevencije. Ovakve aktivnosti imaju za cilj edukaciju stanovništva i ukazivanje na značaj redovnih preventivnih pregleda i skretanje pažnje na to šta svako od nas može da uradi kao korak prema zdravlju. Preventivni pregledi se obavljaju tokom cijele godine i ponosni smo na činjenicu da je broj preventivnih pregleda u našoj ustanovi 2018. godine bio 158, dok je u ovoj godini, do 1. 10. 2024. godine urađeno preko 1000 mamografija. Svakodnevnim radom i aktivnim pozivanjem žena cilj nam je da prevencijom budu obuhvaćene sve naše sugrađanke.

Karcinom dojke predstavlja vodeći uzrok smrti kod žena. Cilj kampanje Mjeseca borbe protiv karcinoma dojke jeste da podstakne sve žene da brinu o svom zdravlju. Jedan od ciljeva je i saradnja sa lokalnim zajednicama koja za rezultat može imati unaprijedjenje kvaliteta zdravstvene zaštite na teritoriji grada, što je u našem slučaju izuzetno vidljivo, nabavkom mobilnog mamografa iz sredstva lokalne zajednice. Budući projekti iz ove saradnje će svakako imati fokus na boljoj dostupnosti zdravstvenih usluga i njihovom kvalitetu.

Simbolično, danas je u našoj ustanovi održana planirana radionica sa temom “Komunikacija sa agresivnim pacijentom” koju je organizovao Centar za mentalno zdravlje naše ustanove.

Zdravstveni radnici se svakodnevno suočavaju s ogromnim pritiscima i izazovima koji dolaze s njihovim poslom. Uloga zdravstvenog radnika podrazumijeva ne samo pružanje kvalitetne medicinske njege, već i rad u okruženju u kojem su gotovo neprekidno izloženi stresu. Na njih se oslanjamo u trenucima bolesti i povreda, ali često zaboravljamo koliko je njihov posao zahtijevajući i iscrpljujući.

U svakodnevnom radu, zdravstveni radnici se susreću sa teškim slučajevima, donose važne odluke u kratkom vremenskom periodu i suočavaju se s emotivno teškim situacijama. Rad u smjenama koje uključuju noćne sate, duge radne dane i rad tokom vikenda i praznika dodatno doprinosi njihovom umoru i iscrpljenosti. Zbog toga su zdravstveni radnici često pod pritiskom, ne samo zbog samih medicinskih zahtjeva, već i zbog emocionalnog tereta koji dolazi sa svakodnevnim susretima s bolesnim ili povređenim ljudima i njihovim porodicama.

Kao zdravstveni radnici i profesionalci osuđujemo svaku vrstu fizičkog nasilja nad našim kolegama i pružamo im podršku.

Svakodnevno unaprijeđujemo kvalitet rada naših zdravstvenih radnika procesom kontinuirane edukacije i razmjene iskustava između kolega. Današnje predavanje o tipovima kašlja, dijagnostici i terapiji, održao je dr Slaven Krajina, specijalista pedijatrije, za sve zaposlene u Službi porodične medicine i Službi hitne medicinske pomoći.

Svjetski dan hrane se obilježava 16. oktobra svake godine s ciljem podizanja svijesti o gladi, sigurnosti hrane i održivoj poljoprivredi. Ovaj dan je ustanovljen 1979. godine od strane Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija.

Tema Svjetskog dana hrane se svake godine mijenja, a fokusira se na različite aspekte prehrambenih sistema, održivosti i ishrane. Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana hrane je „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ . Jedno od osnovnih ljudskih prava jeste, pravo na hranu. Hrana je jedna od osnovnih ljudskih potreba, a pravilna, raznovrsna i energetski uravnotežena prehrana su temelj pravilnog rasta i razvoja. Pravilna prehrana je neophoda u svim fazama života i značaj je faktor za prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti koje su povezane sa visokom stopom obolijevanja i umiranja.

Danas je proizvodnja hrane dostatna, ali uprkos postojanju dovoljno hrane na globalnoj nivou oko 733 miliona ljudi suočava se s gladi zbog brojnih faktora, uključujući prirodne katastrofe, ratove i ekonomske krize. Ovaj problem najviše pogađa siromašne i ranjive kategorije, te doprinosi rastućoj nejednakosti. Poljoprivredno-prehrambeni sistemi su osjetljivi na krize, a istovremeno doprinose zagađenju i gubitku bioraznolikosti. Transformacija ovih sistema potrebna je za osiguranje održive i zdrave prehrane za sve, što zahtijeva dodatna ulaganja, predanost i inovacije.

Skoro 3 milijarde ljudi ne može priuštiti pravilnu prehranu, što dovodi do pothranjenosti, malnutricije i pretilosti. Ranjivije grupe su često prisiljene na nepravilnu prehranu zbog nedostatka resursa i informacija.

Osiguranje prava na adekvatnu prehranu ključno je za ostvarenje drugih ljudskih prava i ciljeva održivog razvoja. Potrošači imaju važnu ulogu u traženju svojih prava i poticanju vlada da se bore protiv nejednakosti, promovisanju zdrave prehrane i štite okolinu.

Obilježavanje ovog dana uključuje kampanje, edukativne programe i događaje kako bi se podstakli ljudi da djeluju protiv nesigurnosti u ishrani i promovišu održive prakse.

Ambulanta porodične medicine u Majevcu uskoro u novom ruhu sa ciljem poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite za sve naše osiguranike.

Svjetski dan pranja ruku obilježava se svake godine 15. oktobra s ciljem podizanja svijesti o važnosti pravilnog pranja ruku u sprječavanju bolesti.

Ova inicijativa pokrenuta je od strane Globalne inicijative za pranje ruku (Global Handwashing Partnership) i prvi put je obilježena 2008. godine, kada je dobila podršku Ujedinjenih nacija.

Pranje ruku sapunom i vodom jedan je od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina za sprječavanje širenja zaraznih bolesti poput prehlade, gripe i crijevnih infekcija, koje najčešće uzrokuju bakterije i virusi.

Tema Svjetskog dana pranja ruku mijenja se svake godine kako bi se skrenula pažnja na određene aspekte i izazove u globalnom zdravstvu.

Pored promovisanja higijene ruku kao ključne prakse, ovaj dan ima za cilj edukovati ljude o ispravnoj tehnici pranja ruku i važnosti redovnog pranja u ključnim trenucima, poput prije jela, nakon korištenja toaleta i nakon kontakta s potencijalno kontaminiranim površinama.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), nepravilno pranje ruku ili njegovo zanemarivanje uzrokuje milione slučajeva proljeva svake godine, a posebno pogađa djecu u zemljama u razvoju.

Redovno pranje ruku sapunom može smanjiti rizik od crijevnih infekcija za do 40%, te znatno smanjiti smrtnost među djecom mlađom od pet godina.

Svjetski dan pranja ruku pruža priliku vladama, organizacijama i zajednicama da investiraju u programe koji osiguravaju pristup vodi i sapunu, naročito u ruralnim i siromašnim područjima.

Na globalnom nivou, nedostatak osnovnih sanitarnih uvjeta i pristupa čistoj vodi i dalje je veliki izazov, zbog čega je ovaj dan od ključne važnosti za zdravlje i dobrobit milijardi ljudi širom svijeta.

Zato, Svjetski dan pranja ruku nije samo podsjetnik na osnovnu higijensku praksu, već i globalni apel na akciju u cilju stvaranja boljih uslova za zdraviji i sigurniji svijet, naročito u kontekstu sprječavanja širenja zaraznih bolesti poput COVID-19, koje su pokazale koliko je bitno redovno i pravilno pranje ruku.

Tokom proteklog vikenda je održana 19. Konferencija dana porodične medicine pod nazivom “Kreiraj svoju budućnost” na kojoj su učešće uzeli i naši zdravstveni radnici. Teme konferencije su bile fokusirane na sve relevantne oblasti značajne za rad porodičnog doktora u sistemu primarne zdravstvene zaštite.

Video prilog…..

Na protekloj 19. Konferenciji porodične medicine pod nazivom “Kreiraj svoju budućnost”, direktor naše ustanove Vladimir Marković, je bio jedan od gostiju na ceremoniji svečanog otvaranja gdje je govorio o značaju porodičnih doktora u sistemu primarne zdravstvene zaštite, izazovima koje njihov posao nosi, kao i radu Aktiva direktora domova zdravlja Republike Srpske, čiji je i predsjednik.

U proteklih pet godina sve je manji interes za specijalizaciju iz porodične medicine, što predstavlja veliki problem opstanka ambulanti porodične medicine u Republici Srpskoj. Mladi doktori se radije odlučuju za specijalizaciju na bolničkom nivou jer imaju veću mogućnost zarade, napredovanja i sticanja ugleda u društvu, a mogu dodatno raditi i u privatnom sektoru – dio je problema sa kojima su suočavaju domovi zdravlja u Republici Srpskoj.

Na 19. Konferenciji Dana porodične medicine pod nazivom “Kreiraj svoju budućnost,” održanoj u hotelu Kardial u Tesliću od 11. do 13. oktobra 2024. godine, poseban fokus bio je na mladim doktorima medicine i njihovoj ulozi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Na panelu pod nazivom “Mladi doktori medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – ima li perspektive u porodičnoj medicini?” učestvovale su dvije nade porodične medicine, dr. Šejla Karić i dr. Biljana Prpa iz Doboja.

Video prilog….

Međunarodno društvo za trombozu i hemostazu (ISTH, International Society on Thrombosis and Haemostasis) osnovalo je Svjetski dan tromboze 2014. godine. Za dan obilježavanja uzeli su 13. oktobar kao način obilježavanja rođendana Rudolfa Virčova (Rudolf Virchow). Doktor Virchow bio je pionir u patofiziologiji tromboze i razvio je koncept tromboze i pružio napredno razumijevanje ovog stanja.

Tromboza je medicinsko stanje u kojem krvni ugrušci blokiraju krvne sudove.

Jedna od najčešćih vrsta tromboze naziva se duboka venska tromboza (DVT). Neki od glavnih razloga nastanka duboke venske tromboze je sjedenje duži vremenski period, produženi odmor u krevetu kao što je dug boravak u bolnici, povreda vena, kontracepcijske pilule ili hormonska terapija i prekomjerna težina.

Ljudi stariji od 60 godina, trudnice i oni koji puše također su pod povećanim rizikom od pojave duboke venske tromboze. Simboli tromboze u zahvaćenoj nozi uključuju bol ili otok, promjenu boje kože i osjećaj topline.

Duboka venska tromboza, ako se na vrijeme ne prepozna i ne liječi, može imati jako ozbiljne posljedice , a u nekim slučajevima čak može dovesti do smrtnog ishoda. Najvažnija i najopasnija životno ugrožavajuća komplikacija duboke venske tromboze je plućna embolija. Ponekad duboka venska tromboza nema nekih očitih simptoma u dijelu tijela u kojem se pojavila, ali se iznenada mogu javiti simptomi plućne embolije. To su bol u prsima, otežano i ubrzano disanje, iznenadna kratkoća daha, ubrzan rad srca i iskašljavanje krvi.

I ove godine u Doboju je obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja. Organizovana je prodajna izložba radova korisnika dobojskog Centra za zaštitu mentalnog zdravlja, koji su nastali tokom okuapciono–radne terapije.

Prikupljenim sredstvima biće nabavljen materijal i namirnice potrebne za dalji rad ili će se sredstva iskoristiti za obilježavanje njima značajnih datuma.

Okupaciono-radna terapija je odlična za pacijente jer ih socijalizuje, vraća među ljude, postaju druga porodica, te se uče socijalnim vještinama koje ranije možda nisu ni znali ili su ih zaboravili, ističu stručnjaci. Art, muzika, rekreativna terapija, kao i učenje dnevnih vještina – na koje će terapije pacijenti ići zavisi od poremećaja.

Prema podacima Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Doboj trenutno je registrovano oko 400 psihotičnih pacijenata. Ovaj Centar koji postoji u sklopu Doma zdravlja ove godine obilježava jubilej 25 godina postojanja i rada.

Video prilog.

Simboličnim puštanjem ružičastih balona danas smo ozvaničili početak kampanje obilježavanja mjeseca borbe protiv karcinoma dojke. Istim povodom je i održano predavanje za zaposlene u Gradskoj upravi grada Doboja i JZU Doma zdravlja Doboj, kao i 2018. godine kada je naša ustanova započela sa aktivnim procesom prevencije ove bolesti u našem gradu. Ponosni smo na činjenicu da smo u proteklom periodu uspjeli uticati na svijest naših sugrađanki o značaju prevencije i preventivnih pregleda, uspostavili sistem aktivnog pozivanja žena na preventivne mamografije i obuhvatili svaku mjesnu zajednicu i terensku ambulantu te ovu uslugu učinili dostupnom i za žene iz ruralnih područja našeg grada.