Category: Uncategorized

Od 29 Oktobra je počela vakcinacija protiv sezonskog gripa u prostorijama Higijensko epidemiološke službe Doma zdravlja Doboj.

Svjetski dan moždanog udara obilježava se svake godine 29. oktobra. Cilj ovog dana je podizanje svijesti o moždanom udaru, njegovoj prevenciji, simptomima i važnosti brze reakcije. Obilježava ga Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organization – WSO) kako bi edukovala javnost o faktorima rizika, kao što su visok krvni pritisak, pušenje, gojaznost i fizička neaktivnost, te kako bi smanjila broj slučajeva moždanog udara u svijetu.

Brzo prepoznavanje simptoma moždanog udara, poput naglog gubitka ravnoteže, problema s govorom i slabosti u licu ili ekstremitetima, može spasiti živote i smanjiti dugoročne posljedice.

Meningitis je bolest koju karakteriše upala moždanih ovojnica (meningea) i kičmene moždine.

Ko je uzročnik meningitisa?

Uzrokuju ga: virusi, bakterije, gljivice i neke hemijske supstance.

Bakterije koje najčešće uzrokuju meningitis su Neisseria meningitidis (meningokok), Streptococcus pneumoniae (pneumokok), Haemophilus influenzae.

Virusni meningitis je blaži i javlja se češće od bakterijskog meningitisa, a uzročnik je enterovirus.

Meningokok se nalazi u nosu i ždrijelu kod 5 % ljudi, a samo mali broj ih obolijeva. Meningokokni meningitis se može pojaviti u epidemijama u zatvorenim grupama, npr.vrtićima, školama, učeničkim domovima.

Kako se prenosi meningitis?

Virusni meningitis se prenosi fekalno-oralnim putem, odnosno stolicom, zaprljanim rukama do usta.

Bakterijski meningitis se prenosi u direktnom kontaktu sa oboljelom osobom, kihanjem, kašljanjem, govorom.

Osoba koja ima uzročnika bolesti može biti i bez tegoba.(uzročnik se nalazi u nosu)

Ko ima najveći rizik da oboli od meningitisa?

Rizik za oboljevanja od pneumokoknog meningitisa imaju djeca do 2. godine života, kao i osbe starije od 65 godina koji imaju neku od hroničnih bolesti.

Takođe, rizik imaju osobe koje su oslabljenog imuniteta, osobe bez slezine, pušači.

Sedamdeset posto infekcija javlja se kod djece mlađe od 5 godina života.

Koji su simptomi bolesti?

Respiratorne infekcije obično predhode meningitisu.

Simptomi koji mogu ukazati na pojavu meningitisa su povišena temperaturu, glavobolja, ukočen vrat, bolovi u mišićima povraćanje, osjetljivost na svijetlost, promjena stanja svijesti, osip i dr.

Kako se otkriva (dijagnostikuje) meningitis?

Zlatni standard za postavljanje dijagnoze je lumbalna punkcija i pregled likvora.

Liječenje zavisi od uzročnika bolesti.

Prevencija:

-Izbjegavajte kontakt sa osobama koje imaju respiratorne tegobe

– Ne socijalizujte se ukoliko imate respiratorne tegobe

– Izbjegavajte odvođenje djeteta u kolektiv ukoliko ima respiratorne tegobe

– Redovno perite ruke toplom vodom i sapunom

– Vakcinacija po obaveznom i proširenom programu

– Vakcina protiv Haemophilus influenzae je uvrštena u obavezan kalendar imunizacije u Republici Srpskoj

– Vakcina protiv Streptococcus pneumoniae (pneumokok) je dostupna u Republici Srpskoj i daje se po preporuci ljekara.

Ukoliko u kolektivu dođe do pojave meningitisa, nadležna zdravstvena ustanova provodi epidemiološko istraživanje, odnosno identifikaciju kontakata. Po procjeni ljekara moguće je da će dijete ili osoba koja je bila u kontaktu sa oboljelim dobiti antibiotik jednodozno.

Ne uzimajte antibiotike samoincijativno!

Svjetski Dan zdrave hrane obilježava se 16. oktobra i ima za cilj da ukaže na važnost zdrave ishrane. Tim povodom su nastavnici biologije i hemije u okviru sekcije Crvenog krsta u OŠ ,,Sveti Sava” Doboj priredili radionicu zdrave hrane.

U okviru radionice Mišić dr Maja, specijalista preventivne i dječije stomatologije iz naše ustanove, održala je predavanje o značaju pravilne ishrane. Zahvaljujemo se Upravi skole i nastavnicima i đacuma na saradnji i ukazanom povjerenju.

Ovaj dan se obilježava 20.oktobra sa ciljem podizanja svjesnosti o osteoporozi kao značajnom zdravstvenom problemu.

Osteporoza je bolest kostiju kod koje dolazi do gubitka koštane mase i smanjenja koštane čvrstine, što povećava rizik za nastanak preloma.

Oko 10% ljudi na svijetu boluje od ove bolesti. Češće se javlja kod žena i starijih osoba.

Faktori rizika

Dob ( osobe starije od 50 godina)

Pol (više obolijevaju žene)

Tjelesna masa (ako je manja, rizik je već)

Pozitivna porodična anamneza osteoporoze ili preloma kuka

Raniji prelomi kuka

Menopauza

Nedovoljan unos kalcijuma i vitamina D

Nedovoljna fizička aktivnost

Pušenje

Neki lijekovi

Zdrave kosti su srž našeg blagostanja, mobilnosti i nezavisnosti. Ljudi svih uzrasta trebali bi zaštititi zdravlje svojih kostiju poduzimanjem ranih mjera za prevenciju osteoporoze kroz ishranu zdravu za kosti, redovitu fizičku aktivnost s naglaskom i izbjegavanje negativnih faktora načina života poput pušenja.

Zgrada naše ustanove po peti put osvijetljena ružičastom bojom kao znak podrške oboljelima od karcinoma dojke, ali i sa ciljem podizanja svijesti naših sugrađana o značaju prevencije. Ovakve aktivnosti imaju za cilj edukaciju stanovništva i ukazivanje na značaj redovnih preventivnih pregleda i skretanje pažnje na to šta svako od nas može da uradi kao korak prema zdravlju. Preventivni pregledi se obavljaju tokom cijele godine i ponosni smo na činjenicu da je broj preventivnih pregleda u našoj ustanovi 2018. godine bio 158, dok je u ovoj godini, do 1. 10. 2024. godine urađeno preko 1000 mamografija. Svakodnevnim radom i aktivnim pozivanjem žena cilj nam je da prevencijom budu obuhvaćene sve naše sugrađanke.

Karcinom dojke predstavlja vodeći uzrok smrti kod žena. Cilj kampanje Mjeseca borbe protiv karcinoma dojke jeste da podstakne sve žene da brinu o svom zdravlju. Jedan od ciljeva je i saradnja sa lokalnim zajednicama koja za rezultat može imati unaprijedjenje kvaliteta zdravstvene zaštite na teritoriji grada, što je u našem slučaju izuzetno vidljivo, nabavkom mobilnog mamografa iz sredstva lokalne zajednice. Budući projekti iz ove saradnje će svakako imati fokus na boljoj dostupnosti zdravstvenih usluga i njihovom kvalitetu.

Simbolično, danas je u našoj ustanovi održana planirana radionica sa temom “Komunikacija sa agresivnim pacijentom” koju je organizovao Centar za mentalno zdravlje naše ustanove.

Zdravstveni radnici se svakodnevno suočavaju s ogromnim pritiscima i izazovima koji dolaze s njihovim poslom. Uloga zdravstvenog radnika podrazumijeva ne samo pružanje kvalitetne medicinske njege, već i rad u okruženju u kojem su gotovo neprekidno izloženi stresu. Na njih se oslanjamo u trenucima bolesti i povreda, ali često zaboravljamo koliko je njihov posao zahtijevajući i iscrpljujući.

U svakodnevnom radu, zdravstveni radnici se susreću sa teškim slučajevima, donose važne odluke u kratkom vremenskom periodu i suočavaju se s emotivno teškim situacijama. Rad u smjenama koje uključuju noćne sate, duge radne dane i rad tokom vikenda i praznika dodatno doprinosi njihovom umoru i iscrpljenosti. Zbog toga su zdravstveni radnici često pod pritiskom, ne samo zbog samih medicinskih zahtjeva, već i zbog emocionalnog tereta koji dolazi sa svakodnevnim susretima s bolesnim ili povređenim ljudima i njihovim porodicama.

Kao zdravstveni radnici i profesionalci osuđujemo svaku vrstu fizičkog nasilja nad našim kolegama i pružamo im podršku.

Svakodnevno unaprijeđujemo kvalitet rada naših zdravstvenih radnika procesom kontinuirane edukacije i razmjene iskustava između kolega. Današnje predavanje o tipovima kašlja, dijagnostici i terapiji, održao je dr Slaven Krajina, specijalista pedijatrije, za sve zaposlene u Službi porodične medicine i Službi hitne medicinske pomoći.

Svjetski dan hrane se obilježava 16. oktobra svake godine s ciljem podizanja svijesti o gladi, sigurnosti hrane i održivoj poljoprivredi. Ovaj dan je ustanovljen 1979. godine od strane Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija.

Tema Svjetskog dana hrane se svake godine mijenja, a fokusira se na različite aspekte prehrambenih sistema, održivosti i ishrane. Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana hrane je „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ . Jedno od osnovnih ljudskih prava jeste, pravo na hranu. Hrana je jedna od osnovnih ljudskih potreba, a pravilna, raznovrsna i energetski uravnotežena prehrana su temelj pravilnog rasta i razvoja. Pravilna prehrana je neophoda u svim fazama života i značaj je faktor za prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti koje su povezane sa visokom stopom obolijevanja i umiranja.

Danas je proizvodnja hrane dostatna, ali uprkos postojanju dovoljno hrane na globalnoj nivou oko 733 miliona ljudi suočava se s gladi zbog brojnih faktora, uključujući prirodne katastrofe, ratove i ekonomske krize. Ovaj problem najviše pogađa siromašne i ranjive kategorije, te doprinosi rastućoj nejednakosti. Poljoprivredno-prehrambeni sistemi su osjetljivi na krize, a istovremeno doprinose zagađenju i gubitku bioraznolikosti. Transformacija ovih sistema potrebna je za osiguranje održive i zdrave prehrane za sve, što zahtijeva dodatna ulaganja, predanost i inovacije.

Skoro 3 milijarde ljudi ne može priuštiti pravilnu prehranu, što dovodi do pothranjenosti, malnutricije i pretilosti. Ranjivije grupe su često prisiljene na nepravilnu prehranu zbog nedostatka resursa i informacija.

Osiguranje prava na adekvatnu prehranu ključno je za ostvarenje drugih ljudskih prava i ciljeva održivog razvoja. Potrošači imaju važnu ulogu u traženju svojih prava i poticanju vlada da se bore protiv nejednakosti, promovisanju zdrave prehrane i štite okolinu.

Obilježavanje ovog dana uključuje kampanje, edukativne programe i događaje kako bi se podstakli ljudi da djeluju protiv nesigurnosti u ishrani i promovišu održive prakse.

Ambulanta porodične medicine u Majevcu uskoro u novom ruhu sa ciljem poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite za sve naše osiguranike.