Popustljivi, prestrogi i previše zaštitnički roditelji, upotreba cucle ili flašice duže od očekivanog – kakve posljedice ovo ostavlja na dijete roditelji su mogli da čuju od stručnjaka iz dobojskog Doma zdravlja. Logoped i psiholog...
Sistematski pregledi školske djece počinju 4. novembra 2024. godine i obavljaće se u prostorijama Higijensko-epidemiološke službe JZU Dom zdravlja Doboj za djecu registrovanu u timovima porodične medicine naše ustanove prema unaprijed planiranom rasporedu. Molimo...
Svjetski dan moždanog udara obilježava se svake godine 29. oktobra. Cilj ovog dana je podizanje svijesti o moždanom udaru, njegovoj prevenciji, simptomima i važnosti brze reakcije. Obilježava ga Svjetska organizacija za moždani udar (World...
Meningitis je bolest koju karakteriše upala moždanih ovojnica (meningea) i kičmene moždine. Ko je uzročnik meningitisa? Uzrokuju ga: virusi, bakterije, gljivice i neke hemijske supstance. Bakterije koje najčešće uzrokuju meningitis su Neisseria meningitidis (meningokok),...
Svjetski Dan zdrave hrane obilježava se 16. oktobra i ima za cilj da ukaže na važnost zdrave ishrane. Tim povodom su nastavnici biologije i hemije u okviru sekcije Crvenog krsta u OŠ ,,Sveti Sava” Doboj priredili radionicu zdrave hrane.
U okviru radionice Mišić dr Maja, specijalista preventivne i dječije stomatologije iz naše ustanove, održala je predavanje o značaju pravilne ishrane. Zahvaljujemo se Upravi skole i nastavnicima i đacuma na saradnji i ukazanom povjerenju.
Ovaj dan se obilježava 20.oktobra sa ciljem podizanja svjesnosti o osteoporozi kao značajnom zdravstvenom problemu.
Osteporoza je bolest kostiju kod koje dolazi do gubitka koštane mase i smanjenja koštane čvrstine, što povećava rizik za nastanak preloma.
Oko 10% ljudi na svijetu boluje od ove bolesti. Češće se javlja kod žena i starijih osoba.
Faktori rizika
Dob ( osobe starije od 50 godina)
Pol (više obolijevaju žene)
Tjelesna masa (ako je manja, rizik je već)
Pozitivna porodična anamneza osteoporoze ili preloma kuka
Raniji prelomi kuka
Menopauza
Nedovoljan unos kalcijuma i vitamina D
Nedovoljna fizička aktivnost
Pušenje
Neki lijekovi
Zdrave kosti su srž našeg blagostanja, mobilnosti i nezavisnosti. Ljudi svih uzrasta trebali bi zaštititi zdravlje svojih kostiju poduzimanjem ranih mjera za prevenciju osteoporoze kroz ishranu zdravu za kosti, redovitu fizičku aktivnost s naglaskom i izbjegavanje negativnih faktora načina života poput pušenja.
Zgrada naše ustanove po peti put osvijetljena ružičastom bojom kao znak podrške oboljelima od karcinoma dojke, ali i sa ciljem podizanja svijesti naših sugrađana o značaju prevencije. Ovakve aktivnosti imaju za cilj edukaciju stanovništva i ukazivanje na značaj redovnih preventivnih pregleda i skretanje pažnje na to šta svako od nas može da uradi kao korak prema zdravlju. Preventivni pregledi se obavljaju tokom cijele godine i ponosni smo na činjenicu da je broj preventivnih pregleda u našoj ustanovi 2018. godine bio 158, dok je u ovoj godini, do 1. 10. 2024. godine urađeno preko 1000 mamografija. Svakodnevnim radom i aktivnim pozivanjem žena cilj nam je da prevencijom budu obuhvaćene sve naše sugrađanke.
Karcinom dojke predstavlja vodeći uzrok smrti kod žena. Cilj kampanje Mjeseca borbe protiv karcinoma dojke jeste da podstakne sve žene da brinu o svom zdravlju. Jedan od ciljeva je i saradnja sa lokalnim zajednicama koja za rezultat može imati unaprijedjenje kvaliteta zdravstvene zaštite na teritoriji grada, što je u našem slučaju izuzetno vidljivo, nabavkom mobilnog mamografa iz sredstva lokalne zajednice. Budući projekti iz ove saradnje će svakako imati fokus na boljoj dostupnosti zdravstvenih usluga i njihovom kvalitetu.
Simbolično, danas je u našoj ustanovi održana planirana radionica sa temom “Komunikacija sa agresivnim pacijentom” koju je organizovao Centar za mentalno zdravlje naše ustanove.
Zdravstveni radnici se svakodnevno suočavaju s ogromnim pritiscima i izazovima koji dolaze s njihovim poslom. Uloga zdravstvenog radnika podrazumijeva ne samo pružanje kvalitetne medicinske njege, već i rad u okruženju u kojem su gotovo neprekidno izloženi stresu. Na njih se oslanjamo u trenucima bolesti i povreda, ali često zaboravljamo koliko je njihov posao zahtijevajući i iscrpljujući.
U svakodnevnom radu, zdravstveni radnici se susreću sa teškim slučajevima, donose važne odluke u kratkom vremenskom periodu i suočavaju se s emotivno teškim situacijama. Rad u smjenama koje uključuju noćne sate, duge radne dane i rad tokom vikenda i praznika dodatno doprinosi njihovom umoru i iscrpljenosti. Zbog toga su zdravstveni radnici često pod pritiskom, ne samo zbog samih medicinskih zahtjeva, već i zbog emocionalnog tereta koji dolazi sa svakodnevnim susretima s bolesnim ili povređenim ljudima i njihovim porodicama.
Kao zdravstveni radnici i profesionalci osuđujemo svaku vrstu fizičkog nasilja nad našim kolegama i pružamo im podršku.
Svakodnevno unaprijeđujemo kvalitet rada naših zdravstvenih radnika procesom kontinuirane edukacije i razmjene iskustava između kolega. Današnje predavanje o tipovima kašlja, dijagnostici i terapiji, održao je dr Slaven Krajina, specijalista pedijatrije, za sve zaposlene u Službi porodične medicine i Službi hitne medicinske pomoći.
Svjetski dan hrane se obilježava 16. oktobra svake godine s ciljem podizanja svijesti o gladi, sigurnosti hrane i održivoj poljoprivredi. Ovaj dan je ustanovljen 1979. godine od strane Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija.
Tema Svjetskog dana hrane se svake godine mijenja, a fokusira se na različite aspekte prehrambenih sistema, održivosti i ishrane. Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana hrane je „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ . Jedno od osnovnih ljudskih prava jeste, pravo na hranu. Hrana je jedna od osnovnih ljudskih potreba, a pravilna, raznovrsna i energetski uravnotežena prehrana su temelj pravilnog rasta i razvoja. Pravilna prehrana je neophoda u svim fazama života i značaj je faktor za prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti koje su povezane sa visokom stopom obolijevanja i umiranja.
Danas je proizvodnja hrane dostatna, ali uprkos postojanju dovoljno hrane na globalnoj nivou oko 733 miliona ljudi suočava se s gladi zbog brojnih faktora, uključujući prirodne katastrofe, ratove i ekonomske krize. Ovaj problem najviše pogađa siromašne i ranjive kategorije, te doprinosi rastućoj nejednakosti. Poljoprivredno-prehrambeni sistemi su osjetljivi na krize, a istovremeno doprinose zagađenju i gubitku bioraznolikosti. Transformacija ovih sistema potrebna je za osiguranje održive i zdrave prehrane za sve, što zahtijeva dodatna ulaganja, predanost i inovacije.
Skoro 3 milijarde ljudi ne može priuštiti pravilnu prehranu, što dovodi do pothranjenosti, malnutricije i pretilosti. Ranjivije grupe su često prisiljene na nepravilnu prehranu zbog nedostatka resursa i informacija.
Osiguranje prava na adekvatnu prehranu ključno je za ostvarenje drugih ljudskih prava i ciljeva održivog razvoja. Potrošači imaju važnu ulogu u traženju svojih prava i poticanju vlada da se bore protiv nejednakosti, promovisanju zdrave prehrane i štite okolinu.
Obilježavanje ovog dana uključuje kampanje, edukativne programe i događaje kako bi se podstakli ljudi da djeluju protiv nesigurnosti u ishrani i promovišu održive prakse.
Svjetski dan pranja ruku obilježava se svake godine 15. oktobra s ciljem podizanja svijesti o važnosti pravilnog pranja ruku u sprječavanju bolesti.
Ova inicijativa pokrenuta je od strane Globalne inicijative za pranje ruku (Global Handwashing Partnership) i prvi put je obilježena 2008. godine, kada je dobila podršku Ujedinjenih nacija.
Pranje ruku sapunom i vodom jedan je od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina za sprječavanje širenja zaraznih bolesti poput prehlade, gripe i crijevnih infekcija, koje najčešće uzrokuju bakterije i virusi.
Tema Svjetskog dana pranja ruku mijenja se svake godine kako bi se skrenula pažnja na određene aspekte i izazove u globalnom zdravstvu.
Pored promovisanja higijene ruku kao ključne prakse, ovaj dan ima za cilj edukovati ljude o ispravnoj tehnici pranja ruku i važnosti redovnog pranja u ključnim trenucima, poput prije jela, nakon korištenja toaleta i nakon kontakta s potencijalno kontaminiranim površinama.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), nepravilno pranje ruku ili njegovo zanemarivanje uzrokuje milione slučajeva proljeva svake godine, a posebno pogađa djecu u zemljama u razvoju.
Redovno pranje ruku sapunom može smanjiti rizik od crijevnih infekcija za do 40%, te znatno smanjiti smrtnost među djecom mlađom od pet godina.
Svjetski dan pranja ruku pruža priliku vladama, organizacijama i zajednicama da investiraju u programe koji osiguravaju pristup vodi i sapunu, naročito u ruralnim i siromašnim područjima.
Na globalnom nivou, nedostatak osnovnih sanitarnih uvjeta i pristupa čistoj vodi i dalje je veliki izazov, zbog čega je ovaj dan od ključne važnosti za zdravlje i dobrobit milijardi ljudi širom svijeta.
Zato, Svjetski dan pranja ruku nije samo podsjetnik na osnovnu higijensku praksu, već i globalni apel na akciju u cilju stvaranja boljih uslova za zdraviji i sigurniji svijet, naročito u kontekstu sprječavanja širenja zaraznih bolesti poput COVID-19, koje su pokazale koliko je bitno redovno i pravilno pranje ruku.
Tokom proteklog vikenda je održana 19. Konferencija dana porodične medicine pod nazivom “Kreiraj svoju budućnost” na kojoj su učešće uzeli i naši zdravstveni radnici. Teme konferencije su bile fokusirane na sve relevantne oblasti značajne za rad porodičnog doktora u sistemu primarne zdravstvene zaštite.
Na protekloj 19. Konferenciji porodične medicine pod nazivom “Kreiraj svoju budućnost”, direktor naše ustanove Vladimir Marković, je bio jedan od gostiju na ceremoniji svečanog otvaranja gdje je govorio o značaju porodičnih doktora u sistemu primarne zdravstvene zaštite, izazovima koje njihov posao nosi, kao i radu Aktiva direktora domova zdravlja Republike Srpske, čiji je i predsjednik.
U proteklih pet godina sve je manji interes za specijalizaciju iz porodične medicine, što predstavlja veliki problem opstanka ambulanti porodične medicine u Republici Srpskoj. Mladi doktori se radije odlučuju za specijalizaciju na bolničkom nivou jer imaju veću mogućnost zarade, napredovanja i sticanja ugleda u društvu, a mogu dodatno raditi i u privatnom sektoru – dio je problema sa kojima su suočavaju domovi zdravlja u Republici Srpskoj.
Na 19. Konferenciji Dana porodične medicine pod nazivom “Kreiraj svoju budućnost,” održanoj u hotelu Kardial u Tesliću od 11. do 13. oktobra 2024. godine, poseban fokus bio je na mladim doktorima medicine i njihovoj ulozi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Na panelu pod nazivom “Mladi doktori medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – ima li perspektive u porodičnoj medicini?” učestvovale su dvije nade porodične medicine, dr. Šejla Karić i dr. Biljana Prpa iz Doboja.
Međunarodno društvo za trombozu i hemostazu (ISTH, International Society on Thrombosis and Haemostasis) osnovalo je Svjetski dan tromboze 2014. godine. Za dan obilježavanja uzeli su 13. oktobar kao način obilježavanja rođendana Rudolfa Virčova (Rudolf Virchow). Doktor Virchow bio je pionir u patofiziologiji tromboze i razvio je koncept tromboze i pružio napredno razumijevanje ovog stanja.
Tromboza je medicinsko stanje u kojem krvni ugrušci blokiraju krvne sudove.
Jedna od najčešćih vrsta tromboze naziva se duboka venska tromboza (DVT). Neki od glavnih razloga nastanka duboke venske tromboze je sjedenje duži vremenski period, produženi odmor u krevetu kao što je dug boravak u bolnici, povreda vena, kontracepcijske pilule ili hormonska terapija i prekomjerna težina.
Ljudi stariji od 60 godina, trudnice i oni koji puše također su pod povećanim rizikom od pojave duboke venske tromboze. Simboli tromboze u zahvaćenoj nozi uključuju bol ili otok, promjenu boje kože i osjećaj topline.
Duboka venska tromboza, ako se na vrijeme ne prepozna i ne liječi, može imati jako ozbiljne posljedice , a u nekim slučajevima čak može dovesti do smrtnog ishoda. Najvažnija i najopasnija životno ugrožavajuća komplikacija duboke venske tromboze je plućna embolija. Ponekad duboka venska tromboza nema nekih očitih simptoma u dijelu tijela u kojem se pojavila, ali se iznenada mogu javiti simptomi plućne embolije. To su bol u prsima, otežano i ubrzano disanje, iznenadna kratkoća daha, ubrzan rad srca i iskašljavanje krvi.
