Novembar je mjesec u kojem se podiže svijest o zdravlju muškaraca. Tim povodom predstavnici naše Ustanove se održali edukativno predavanje pripradnicima oružanih snaga smještenim u kasarni u naselju Bare/Doboju. Tema predavanja je bio rak testisa i prostate s osvrtom na preventivne preglede i fakfore rizika. Predavanje su održali dr Borislav Kovačević i medicinska sestra Jasmina Okolić.

I ovo je bila još jedna u nizu aktivnosti Multidisciplinarnog centra za promociju zdravlja i prevenciju bolesti i povreda.

Svjetski dan AIDS-a obilježava se 1. decembra svake godine, a cilj je podizanje svijesti o HIV-u i AIDS-u, kao i promocija preventivnih mjera, testiranja i liječenja. Ovaj dan takođe služi kao podsjetnik na važnost borbe protiv stigme i diskriminacije prema zaraženim ili oboljelim osobama.

Svjetski dan AIDS-a počeo je da se obilježava od 1988. godine, a tema varira svake godine, ali uvijek naglašava ključne aspekte u borbi protiv HIV/AIDS-a.

“Kreni putem svojih prava: Moje zdravlje, moje pravo!” je slogan ovogodišnjeg obilježavanje Svjetskog dana AIDS/HIV-a.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) na ovaj način ukazuje na činjenicu da je zdravlje ljudsko pravo i da je neophodno učiniti sve kako bi se smanjile i uklonile nejednakosti koje onemogućavaju i ometaju okončanje AIDS-a.

HIV (virus humane imunodeficijencije) je virus koji napada i slabi ljudski imunološki sistem koji je ključan za borbu protiv infekcija i bolesti. Ako infekcija nije liječena može dovesti do razvoja AIDS-a (sindrom stečene imunodeficijencije), što je posljednja faza infekcije. U tom stadiju, imunološki sistem je toliko oslabio da tijelo postaje izuzetno osjetljivo na razne infekcije i bolesti koje inače ne bi predstavljale prijetnju.

Kako se HIV prenosi?

Najčešći način prenosa HIV-a je nezaštićeni polni odnos (vaginalni, analni ili oralni) s osobom koja je zaražena HIV-om. Virus se prenosi putem sperme, vaginalnih izlučevina ili drugih tjelesnih tečnosti.

HIV se može prenijeti ako se koriste kontaminirani predmeti, kao što su igle ili šprice.

HIV može biti prenesen s majke na dijete tokom trudnoće, poroda ili dojenja. Međutim, s blagovremenim liječenjem majke, rizik od prenosa može se značajno smanjiti.

HIV se može prenijeti putem transfuzije krvi ili presađivanja organa koji nije testiran na HIV. U većini zemalja, krv za transfuziju je sigurna, jer se testira na HIV.

Kako se HIV ne može prenijeti?

HIV se ne prenosi putem svakodnevnih kontakata poput rukovanja, poljupca, dijeljenja hrane ili pića, korištenja zajedničkih WC-a, ili kontakta s znojem ili suzama.

Koje su mjere prevencije?

Korištenje kondoma tokom seksualnog odnosa.

Pre-ekspozicijska profilaksa (PrEP): PrEP je lijek koji osobe koje nisu zaražene HIV-om mogu uzimati kako bi smanjili rizik od infekcije. Preporučuje se osobama s visokim rizikom od izlaganja HIV-u, poput onih koje imaju nezaštićene polne odnose s osobama zaraženima HIV-om.

Post-ekspozicijska profilaksa (PEP): PEP je hitna terapija koja se mora započeti unutar 72 sata nakon mogućeg izlaganja HIV-u (npr. nezaštićeni polni odnos ili dijeljenje igala). PEP smanjuje rizik od infekcije, ali mora se započeti što prije.

Upotreba sterilnih igala, šprica i drugih medicinskih instrumenata u zdravstvenim ustanovama ključna je za sprečavanje prenosa HIV-a i drugih infektivnih bolesti.

Liječenje HIV pozitivnih osoba takođe predstavlja mjeru prevencije, jer se na taj način smanjuje količina virusa u tijelu do gotovo neprepoznatljivih nivoa, a što znači da nema prenosa virusa na druge.

Stalne edukacije o ovom virusu, rizicima, putevima prenosa i preventivnim mjerama značajne su za smanjenja broja zaraženih i oboljelih, ali i za smanjenje stigme i diskriminacije prema osobama koje su zaražene HIV-om ili oboljele od AIDS-a.

Svjetska nedjelja antibiotika (World Antibiotic Awareness Week) obilježava se svake godine od 18. do 24. novembra. Ova inicijativa, koju predvodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), ima za cilj podizanje svijesti o opasnostima nepravilne upotrebe antibiotika i njihovoj povezanosti s rastućom prijetnjom antibiotske rezistencije.

Antibiotska rezistencija (AR) predstavlja sposobnost bakterija da razviju otpornost na lijekove koji su prethodno bili efikasni u liječenju infekcija uzrokovanih tim bakterijama. To je ozbiljan globalni zdravstveni problem, jer može dovesti do situacije u kojoj čak i jednostavne infekcije postanu teške za liječiti, a rizik od komplikacija, hospitalizacija pa čak i smrti raste.

Uzroci antibiotske rezistencije

Prekomjerna i nepravilna upotreba antibiotika:

Korištenje antibiotika kada nisu potrebni, na primjer za virusne infekcije (prehlada, gripa). Nedovršavanje propisane terapije (prekidanje terapije), što omogućava preživljavanje bakterija koje su djelomično uništene, čime se omogućuva razvoj rezistencije.Upotreba antibiotika bez odgovarajuće medicinske procjene ili samostalno, bez preporuke i nadzora ljekara.

Zdravstvena njega:

U bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama može doći do širenja rezistentnih sojeva bakterija, naročito kod bolesnika s oslabljenim imunitetom. Neodgovarajuća higijena i kontrola infekcija u bolničkom okruženju također igraju ključnu ulogu.

Poljoprivreda:

Korištenje antibiotika u stočarstvu, ponekad bez nadzora, može također pridonijeti razvoju otpornosti kod bakterija.

Posljedice antibiotske rezistencije

Otežano liječenje infekcija:

Antibiotici više nisu efikasni, pa infekcije poput upale pluća, tuberkuloze, urinarnih infekcija i infekcija rana postaju opasnije.

Povećanje broja smrtnih slučajeva: Rezistentne bakterije mogu uzrokovati teže i dugotrajnije infekcije koje mogu dovesti do smrti.

Visoki troškovi liječenja:

Potrebno je koristiti jače i skuplje antibiotike, kao i duže bolničko liječenje, što povećava finansijski teret za zdravstvene sisteme.

Prevencija i rješenja

Racionalna upotreba antibiotika: Potrebno je koristiti antibiotike samo kada su zaista potrebni i na preporuku ljekara.

Završavanje propisane terapije:

Važno je uvijek dovršiti cijeli tok liječenja antibiotikom kako bi se spriječilo preživljavanje rezistentnih bakterija.

Prevencija infekcija:

Dobri sanitarni uslovi, lična higijena, i vakcinacija mogu pomoći u smanjenju potreba za antibioticima.

Razvoj novih antibiotika:

Potrebno je ulagati u istraživanje i razvoj novih antibiotika i alternativnih terapija.

Antibiotska rezistencija ne poznaje granice i globalni je izazov koji zahtijeva saradnju među zemljama, zdravstvenim ustanovama, istraživačima, poljoprivrednicima i šire zajednice kako bi se spriječilo dalje širenje ovog

Svjetska nedjelja antibiotika promoviše odgovornu i racionalnu upotrebu antibiotika, edukuje javnost o važnosti završavanja terapija koje je propisao ljekar, te podstiče razvoj novih antibiotika i alternativnih terapija.

Hronična opstruktivna bolest pluća je kako joj samo ime kaže dugotrajna (hronična) plućna bolest koja uzrokuje trajno suženje disajnih puteva, što dovodi do otežanog disanja.

Pluća su parni, sunđerasti organ, smještena u grudnom košu, a njihova glavna uloga jeste

obogaćivanje krvi kiseonikom, a otpuštanje ugljen dioksida.

Uzrok bolesti najčešće je dugotrajno izlaganje iritansima poput duvanskog dima, industrijskog zagađenja i prašine, ali pušenje predstavlja glavni faktor rizika.

Glavni simptomi uključuju hronični kašalj, pojačano stvaranje sluzi i osjećaj zaduhe, naročito tokom fizičkih aktivnosti.

Bolest se često ne prepozna na vrijeme tako da i liječenje može biti manje efektivno.

Obilježavanje ovog dana organizuje Globalna inicijativa za hroničnu opstruktivnu bolest pluća (GOLD) u saradnji sa zdravstvenim radnicima i grupama pacijenata sa ovim oboljenjem.

Cilje je podizanje svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja ove bolesti.

Mjere prevencije

Prije svega treba smanjiti broj pušača naročito među mladima kroz nih edukativnih radionica i vođenog procesa odvikavanja od pušenja.

Usvajanje politika o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima kao način zaštite od pasivnog pušenja, kontrola prodaje i oporezivanja duvanskih proizvoda.

Smanjenje aerozagađenja.

Očuvanje zelenih površina i zona koje predstavljaju “zelena pluća” naše planete.

O procesu preregistracije osiguranika koji je završen 31. oktobra u Glasu Srpske, govorio je direktor naše ustanove, Vladimir Marković.

“Vraća nam se većina pacijenata koji su bili registrovani u privatnim ambulantama. To je samo po sebi pokazatelj i potvrda kvaliteta svega onog što radimo i pokušavamo da pružimo pacijentima kroz usluge koje nudimo u okviru ustanove” – kazao je Vladimir Marković, direktor naše ustanove, dodajući da nastoje da objedine što više usluga, da bi pacijenti mogli sve da obave na jednom mjestu.

BANjALUKA – Da sve manje građana poseže za promjenom ljekara pokazuje podatak da se na taj korak tokom redovnog perioda ove godine odlučilo oko 5.000 osiguranika manje u odnosu na isti period lani, što u domovima zdravlja tumače kao jačanje povjerenja pacijenata u njihov rad, iako su zbog nedostatka kadra primorani da gase timove porodične medicine.

Novog ljekara od 1. septembra do 31. oktobra, kada su stanovnici mogli da zamijene tim porodične medicine bez navođenja razloga za to, kako su za “Glas Srpske” istakli u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, izabralo je 10.500 osiguranika. Prema podacima Fonda, drugog pedijatra izabralo je 750 osiguranika, dok je ginekologa promijenilo 2.450 žena.

– Tim porodične medicine najviše su mijenjali osiguranici u Banjaluci, Doboju, Bijeljini i Kotor Varošu – kazali su u Fondu.

Podsjetili su da je za takvo nešto u redovnom periodu potrebno popuniti odgovarajuće obrasce kod novoizabranog doktora i ovjeriti ih u Fondu, a kod novog doktora osiguranici mogu da ostvaruju zdravstvenu zaštitu od početka naredne godine. Izuzetak je jedino ako, dodaju, doktor radi u istoj ustanovi ka, i prethodni, tada nije potrebno čekati početak naredne godine.

Predstavnici javnih zdravstvenih ustanova primarnog nivoa kažu da osluškuju potrebe i želje stanovnika te da se u skladu sa mogućnostima prilagođavaju novim trendovima.

Direktor Doma zdravlja Doboj Vladimir Marković očekuje da će u narednu godinu ući sa oko 1.000 osiguranika više, jer je na području grada ove godine zatvorena privatna zdravstvena ustanova.

– Vraća nam se većina pacijenata koji su bili registrovani u toj privatnoj ambulanti. Prema pouzdanim informacijama i jedan dobar broj pacijenata iz drugih privatnih ambulanti u protekla dva mjeseca se preregistrovao kod nas, što me zaista raduje. To je samo po sebi pokazatelj i potvrda kvaliteta svega onog što radimo i pokušavamo da pružimo pacijentima kroz usluge koje nudimo u okviru ustanove – kazao je Marković, dodajući da nastoje da objedine što više usluga, da bi pacijenti mogli sve da obave na jednom mjestu.

Pomoćnik direktora za medicinska pitanja u Domu zdravlja Bijeljina Gordana Savin istakla je da je promjena doktora uobičajen proces te da novog ljekara svake godine zatraži otprilike isti broj ljudi.

– Svake godine jedni dođu, drugi odu. Uglavnom se uvijek vrtimo oko istog broja. Međutim, ljekari nas napuštaju, odlaze na specijalizaciju i mi nemamo drugog izbora osim da iz nekih mjesta povlačimo timove porodične medicine, jer na birou teško da koga možemo naći. Ove godine smo zato ostali bez dva tima porodične medicine – kazala je Savin.

Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS Draško Kuprešak kazao je da je nedostatak ljekara ozbiljan problem sa kojim se suočava većina zdravstvenih ustanova primarnog nivoa, zbog čega je neophodno izdvojiti više novca za domove zdravlja.

– S obzirom na to da smo u tržišnoj utakmici sa privatnim zdravstvenim ustanovama, trudimo se da, između ostalog, boravak pacijenata učinimo što prijatnijim i manje stresnim te da im na neki način što više izađemo u susret – kazao je Kuprešak.

Pripreme

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS ističu da je zbog pripreme ugovora sa domovima zdravlja pomjeren period takozvane redovne registracije ili promjene pomenutih ljekara. To je moguće učiniti i tokom ostalih mjeseci u godini, ali pacijenti tada moraju navesti opravdan razlog.

Tekst preuzet iz Glas Srpske

Dana 12.11.2024, u Banskom dvoru u Banjaluci, održana je Svečana skupština Komore doktora medicine Republike Srpske. Dodijeljene su nagrade za izuzetan doprinos razvoju zdravstvene zaštite preko 20 laureata.

Ove godine Povelja za primarnu zaštitu je stigla u JZU Dom zdravlja Doboj, koju je primila načelnica Službe porodične medicine JZU Dom zdravlja Doboj dr Zagorka Blagojević Pavlović. Ova povelja se dodjeljuje aktivnim članovima Komore za izuzetnu organizaciju redovne zdravstvene kontrole, kao i postignute uspjehe u prevenciji narušavanja zdravlja stanovništva. Dobitnici Povelje za organizaciju zdravstvene službe iz ob ‘Sv.apostol Luka’ su drDesanka Cvijetić spec.psihijatrije i dr Mladen Pećanac spec.anesteziologije, ispred dobojske bolnice ‘Sv.apostol Luka’.

Nacionalni dan radiologije obilježava se svake godine 8. novembra u čast otkrića rendgenskih zraka 1895. godine, kada je njemački naučnik Vilhelm Konrad Rendgen prvi put otkrio ovu vrstu zračenja. Ovaj dan posvećen je radiolozima i radiološkim tehničarima širom svijeta, kao i značajnom doprinosu radiologije u dijagnostici i liječenju različitih bolesti.

Radiologija je od tada postala nezaobilazna grana medicine, omogućavajući pregled unutrašnjosti tijela bez invazivnih postupaka, što je neprocjenjivo u dijagnostici i brzom reagovanju kod mnogih bolesti. Na Nacionalni dan radiologije, stručnjaci ističu napredak tehnologije u ovoj oblasti, od klasičnih rendgenskih snimaka do sofisticiranih metoda poput magnetne rezonance (MRI), kompjuterizovane tomografije (CT), ultrazvuka i drugih.

Ovaj dan takođe ima važnu ulogu u podizanju svijesti o značaju preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti kroz radiološke metode. Nacionalni dan radiologije pruža priliku za edukaciju javnosti o bezbjednosti i prednostima radioloških snimanja, kao i za jačanje saradnje između medicinskih stručnjaka i pacijenata u cilju boljeg zdravlja i blagostanja.

Naši akreditovani timovi porodične medicine su zvanično preuzeli certifikate o uspješnoj akreditaciji i statusu akreditovanih timova porodične medicine na period od sedam godina, što je i maksimalni period koji se dodjeljuje za timove koji ostvare najviši broj bodova tokom procesa ocjenjivanja. Certifikate koji će krasiti ambulante porodične medicine naših timova je uručio direktor naše ustanove, Vladimir Marković, koji je ujedno čestitao zaposlenim zdravstvenim radnicima na požrtvovanom radu i zalaganju u unapređenju kvaliteta usluga koje pružaju svim našim osiguranicima.

Koje su to novosti i planovi za naredni period u našoj ustanovi, u Jutarnjem programu Alternativne televizije, govorio je direktor naše ustanove, Vladimir Markovic.

Video prilog

Predstavnici našeg Multidisciplinarnog centra za promociju zdravlja i prevenciju bolesti, stanja i povreda su danas održali prvo u nizu edukativnih predavanja o sportskim suplementima i njihovom korištenju kod adolescenata. Ovom prilikom smo posjetili našu Gimnaziju u Doboju i sa učenicima i nastavnicima razgovarali o ovoj značajnoj temi. Predavanje je održala dr Marina Jotić Ivanović, specijalista porodične medicine, magistar nutricionizma.