O procesu preregistracije osiguranika koji je završen 31. oktobra u Glasu Srpske, govorio je direktor naše ustanove, Vladimir Marković. “Vraća nam se većina pacijenata koji su bili registrovani u privatnim ambulantama. To je samo...
Dana 12.11.2024, u Banskom dvoru u Banjaluci, održana je Svečana skupština Komore doktora medicine Republike Srpske. Dodijeljene su nagrade za izuzetan doprinos razvoju zdravstvene zaštite preko 20 laureata. Ove godine Povelja za primarnu zaštitu...
Nacionalni dan radiologije obilježava se svake godine 8. novembra u čast otkrića rendgenskih zraka 1895. godine, kada je njemački naučnik Vilhelm Konrad Rendgen prvi put otkrio ovu vrstu zračenja. Ovaj dan posvećen je radiolozima...
Naši akreditovani timovi porodične medicine su zvanično preuzeli certifikate o uspješnoj akreditaciji i statusu akreditovanih timova porodične medicine na period od sedam godina, što je i maksimalni period koji se dodjeljuje za timove koji...
Koje su to novosti i planovi za naredni period u našoj ustanovi, u Jutarnjem programu Alternativne televizije, govorio je direktor naše ustanove, Vladimir Markovic. Video prilog
Svjetski Dan zdrave hrane obilježava se 16. oktobra i ima za cilj da ukaže na važnost zdrave ishrane. Tim povodom su nastavnici biologije i hemije u okviru sekcije Crvenog krsta u OŠ ,,Sveti Sava” Doboj priredili radionicu zdrave hrane.
U okviru radionice Mišić dr Maja, specijalista preventivne i dječije stomatologije iz naše ustanove, održala je predavanje o značaju pravilne ishrane. Zahvaljujemo se Upravi skole i nastavnicima i đacuma na saradnji i ukazanom povjerenju.
Predstavnici našeg Multidisciplinarnog centra za promociju zdravlja i prevenciju bolesti, stanja i povreda su danas održali prvo u nizu edukativnih predavanja o sportskim suplementima i njihovom korištenju kod adolescenata. Ovom prilikom smo posjetili našu Gimnaziju u Doboju i sa učenicima i nastavnicima razgovarali o ovoj značajnoj temi. Predavanje je održala dr Marina Jotić Ivanović, specijalista porodične medicine, magistar nutricionizma.
O aktuelnom procesu vakcinacije protiv gripe u Jutarnjem programu Radio televizije Republike Srpske, govorila je naša dr Ana Ćeklić Stevanović, specijalista epidemiologije, supspecijalista za hronične nezarazne bolesti i šef Higijensko epidemiološke službe naše ustanove.
O sistematskim pregledima školske djece, njihovom značaju i najčešćim patološkim stanjima u ovom uzrastu, u Jutarnjem programu Radio televizije Republike Srpske, govorila je naša dr Zagorka Blagojević Pavlović, specijalista porodične medicine i šef Službe porodične medicine.
Popustljivi, prestrogi i previše zaštitnički roditelji, upotreba cucle ili flašice duže od očekivanog – kakve posljedice ovo ostavlja na dijete roditelji su mogli da čuju od stručnjaka iz dobojskog Doma zdravlja. Logoped i psiholog održali su radionicu na temu „Zdravo odrastanje” u dobojskoj Javnoj predškolskoj ustanovi „Majke Jugović”.
Jelena Okilj majka je trogodišnjeg dječaka. Nije popustljiv, a ni prestrog roditelj. Granice se kaže moraju postaviti. Trudi se da ga motiviše, a primjetan je napredak od kada boravi u vrtiću sa svojim vršnjacima.
Komunikacija na relaciji vaspitačica – roditelj je od ključne važnosti. Često vaspitačica otkrije roditelju nešto o njihovom djetetu što možda kod kuće nisu uočili. Roditelji ne treba da pružaju otpor, iako ima i takvih slučajeva. Npr. kada je u pitanju bojenje. To je neophodna aktivnost u vrtiću iz razloga što se kod djece razvija fina motorika.
Roditeljstvo je danas izazov. Previše zaštitnički se odnosi prema djetetu, popustljiv ili prestrog roditelj – nijedan od ovih stilova roditeljstva nije dobar, poručuju stručnjaci. Svaki od njih može da ostavi negativne posljedice po dijete – strah razdvajanja od roditelja ili pak djeca rukovode roditeljima. Granice se, ističu stručnjaci, moraju postaviti.
Nažalošt sve veći broj djece ima problema sa govorom. Roditelji treba da znaju da na zakašnjeli razvoj govora utiče i kakvu hranu jedu i žvaću, da li piju na slamku, do kada koriste cuclu i do kada piju mlijeko na flašicu. Savjeti su – djeca moraju žvakati svu hranu, eliminacija cucle i flašice iz upotrebe. U protivnom ostaju posljedice.
Statistika sistemastskih pregleda budućih prvačića je poražavajuća. Prije tri godine 51 odsto djece je trebalo logopedski tretman, a statistika od prošle i ove godine pokazala je da njih čak više od 60 odsto ima problema sa govorom.
Sistematski pregledi školske djece počinju 4. novembra 2024. godine i obavljaće se u prostorijama Higijensko-epidemiološke službe JZU Dom zdravlja Doboj za djecu registrovanu u timovima porodične medicine naše ustanove prema unaprijed planiranom rasporedu. Molimo sve roditelje da dostave brojeve i/ili elektronske zdravstvene knjižice na dan sistematskog pregleda, u suprotnom pregled neće moći biti evidentiran.
Svjetski dan moždanog udara obilježava se svake godine 29. oktobra. Cilj ovog dana je podizanje svijesti o moždanom udaru, njegovoj prevenciji, simptomima i važnosti brze reakcije. Obilježava ga Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organization – WSO) kako bi edukovala javnost o faktorima rizika, kao što su visok krvni pritisak, pušenje, gojaznost i fizička neaktivnost, te kako bi smanjila broj slučajeva moždanog udara u svijetu.
Brzo prepoznavanje simptoma moždanog udara, poput naglog gubitka ravnoteže, problema s govorom i slabosti u licu ili ekstremitetima, može spasiti živote i smanjiti dugoročne posljedice.
Meningitis je bolest koju karakteriše upala moždanih ovojnica (meningea) i kičmene moždine.
Ko je uzročnik meningitisa?
Uzrokuju ga: virusi, bakterije, gljivice i neke hemijske supstance.
Bakterije koje najčešće uzrokuju meningitis su Neisseria meningitidis (meningokok), Streptococcus pneumoniae (pneumokok), Haemophilus influenzae.
Virusni meningitis je blaži i javlja se češće od bakterijskog meningitisa, a uzročnik je enterovirus.
Meningokok se nalazi u nosu i ždrijelu kod 5 % ljudi, a samo mali broj ih obolijeva. Meningokokni meningitis se može pojaviti u epidemijama u zatvorenim grupama, npr.vrtićima, školama, učeničkim domovima.
Kako se prenosi meningitis?
Virusni meningitis se prenosi fekalno-oralnim putem, odnosno stolicom, zaprljanim rukama do usta.
Bakterijski meningitis se prenosi u direktnom kontaktu sa oboljelom osobom, kihanjem, kašljanjem, govorom.
Osoba koja ima uzročnika bolesti može biti i bez tegoba.(uzročnik se nalazi u nosu)
Ko ima najveći rizik da oboli od meningitisa?
Rizik za oboljevanja od pneumokoknog meningitisa imaju djeca do 2. godine života, kao i osbe starije od 65 godina koji imaju neku od hroničnih bolesti.
Takođe, rizik imaju osobe koje su oslabljenog imuniteta, osobe bez slezine, pušači.
Sedamdeset posto infekcija javlja se kod djece mlađe od 5 godina života.
Koji su simptomi bolesti?
Respiratorne infekcije obično predhode meningitisu.
Simptomi koji mogu ukazati na pojavu meningitisa su povišena temperaturu, glavobolja, ukočen vrat, bolovi u mišićima povraćanje, osjetljivost na svijetlost, promjena stanja svijesti, osip i dr.
Kako se otkriva (dijagnostikuje) meningitis?
Zlatni standard za postavljanje dijagnoze je lumbalna punkcija i pregled likvora.
Liječenje zavisi od uzročnika bolesti.
Prevencija:
-Izbjegavajte kontakt sa osobama koje imaju respiratorne tegobe
– Ne socijalizujte se ukoliko imate respiratorne tegobe
– Izbjegavajte odvođenje djeteta u kolektiv ukoliko ima respiratorne tegobe
– Redovno perite ruke toplom vodom i sapunom
– Vakcinacija po obaveznom i proširenom programu
– Vakcina protiv Haemophilus influenzae je uvrštena u obavezan kalendar imunizacije u Republici Srpskoj
– Vakcina protiv Streptococcus pneumoniae (pneumokok) je dostupna u Republici Srpskoj i daje se po preporuci ljekara.
Ukoliko u kolektivu dođe do pojave meningitisa, nadležna zdravstvena ustanova provodi epidemiološko istraživanje, odnosno identifikaciju kontakata. Po procjeni ljekara moguće je da će dijete ili osoba koja je bila u kontaktu sa oboljelim dobiti antibiotik jednodozno.
Ovaj dan se obilježava 20.oktobra sa ciljem podizanja svjesnosti o osteoporozi kao značajnom zdravstvenom problemu.
Osteporoza je bolest kostiju kod koje dolazi do gubitka koštane mase i smanjenja koštane čvrstine, što povećava rizik za nastanak preloma.
Oko 10% ljudi na svijetu boluje od ove bolesti. Češće se javlja kod žena i starijih osoba.
Faktori rizika
Dob ( osobe starije od 50 godina)
Pol (više obolijevaju žene)
Tjelesna masa (ako je manja, rizik je već)
Pozitivna porodična anamneza osteoporoze ili preloma kuka
Raniji prelomi kuka
Menopauza
Nedovoljan unos kalcijuma i vitamina D
Nedovoljna fizička aktivnost
Pušenje
Neki lijekovi
Zdrave kosti su srž našeg blagostanja, mobilnosti i nezavisnosti. Ljudi svih uzrasta trebali bi zaštititi zdravlje svojih kostiju poduzimanjem ranih mjera za prevenciju osteoporoze kroz ishranu zdravu za kosti, redovitu fizičku aktivnost s naglaskom i izbjegavanje negativnih faktora načina života poput pušenja.
Pogledajte video prilog
